Otežano disanje (dispneja) izraz je kojim se označava pomanjkanje zraka, neugodnost u prsima, »glad za zrakom«, želja da se pojačano diše; praćeno je pojačanim naporom i naprezanjem mišića za disanje. Otežano disanje uvijek je svjesno; svoje tegobe bolesnik opisuje kao »osjećaj da će se ugušiti«.
Takvo disanje nije uvijek znak težega oboljenja; može se javiti i u potpuno zdravih osoba nakon jačega duševnog uzbuđenja, poslije pretjeranoga fizičkog napora, zbog promjena u atmosferi, u debelih osoba, trudnica. Otežano disanje ipak je samo jedan od mnogih važnih znakova bolesti pluća, srca, krvnih žila i dišnih putova. Bolesti pluća i dišnih putova najčešći su uzrok otežanoga disanja: upala pluća (pneumonija), koja zahvaća veću plućnu površinu, redovito je praćena otežanim disanjem; plućni mjehurići (alveole) ispunjeni su upalnom tekućinom, a taj dio pluća u velikoj je mjeri onesposobljen za disanje. Da bi se nadoknadio manjak dišne površine, disanje postaje brže, u težim slučajevima i do 40 udisaja u minuti; mala djeca dišu još brže.
Upala dišnih putova (bronhitis), a naročito upala najsitnijih dišnih cjevčica, tzv. bronhiola (bronhiolitis), može uzrokovati vrlo jake smetnje disanja, jak osjećaj gušenja i smetnje u opskrbi krvi kisikom.
Plućna tuberkuloza javlja se uglavnom samo povremeno otežanim disanjem, najčešće prilikom pojačanoga tjelesnog napora. Teškoće disanja ne ovise uvijek o veličini tuberkuloznoga procesa. Kod milijarne tuberkuloze otežano je disanje izraženije i javlja se za vrijeme mirovanja.
Mjestimična proširenja dišnih putova (bronhiektazije) posljedica su bolesti pluća i bronha. Rijetko su kada prirođena pojava. Bolest prati grčevit kašalj, najčešće ujutro. U određenom položaju tijela takvi bolesnici iskašljavaju goleme količine gnojnoga ispljuvka i često obole od upale pluća.
Kronični emfizem pluća dugotrajna je bolest kod koje je velik dio plućnoga tkiva (alveola) razoren. Pregrade između pojedinih mjehurića pucaju i mjehurići se spajaju tvoreći veće šupljine ispunjene zrakom. Dišna površina je smanjena, a povećava se količina zraka koja stalno ostaje u plućima. Prsni koš postaje širok, bačvast. Disanje je otežano, naro¬čito izdisaj koji je jako produžen. Emfizem je gotovo redovna pojava u starosti, ali ga uzrokuju i kronični bronhitis, bronhiolitis, tj. upala i začepljenje najsitnijih dišnih cjevčica, zatim bronhalna astma. Kod nekih zanimanja redovito se javlja znatno ranije, npr. u puhača stakla, trubača i sl.
Upala porebrice dovodi ne samo do otežanoga disanja nego i do vrlo bolnoga. Bolove naročito izaziva kašalj. Iznenadni napadi otežanoga disanja javljaju se kod bronhijalne astme, zbog ulaza stranoga tijela u dišne organe, upale grkljana, pritisaka na dišne putove, nagloga odljepljenja poplućnice od porebrice. Otežano disanje može biti i jedan od prvih znakova srčane bolesti. Oslabljeno srce ne može zadovoljiti potrebe organizma krvlju najprije zbog povećanoga tjelesnog napora; zbog toga se pojačano disanje u početku javlja samo prilikom fizičkog opterećesa. S vremenom dolazi do nakupljanja krvi u plućima, sluznica dišnih putova nabrekne, sluz se pojačano stvara te nastaje kašalj. Iznenadna srčana slabost može uzrokovati gušenje zbog nakupljanja većih količina krvi u plućnim krvnim žilama i tekućine u plućnim mjehurićima. Nastaje pravi napad gušenja, bolesno stanje koje se naziva srčana astma, ili još teže stanje - plućni edem.
Neki oblici slabokrvnosti (anemije) također mogu uzrokovati otežano disanje, naročito prilikom napora.
Otežano disanje javlja se i kod onih bolesti koje zahvaćaju mišiće i živce odgovorne za disanje, zatim zbog povreda mozga i kičmene moždine.
Nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini i veliki tumori u trbuhu otežavaju disanje pritiskom na ošit, na mišić koji dijeli trbušnu šupljinu od prsne.
Zbog otežanoga disanja valja se javiti liječniku. Tek postavljanjem dijagnoze bolesti može se započeti liječenjem. Bolesnik se prevozi u bol¬nicu u sjedećem ili polusjedećem položaju. Bolesnici koji u dišnim puto¬vima imaju strano tijelo prevoze se u horizontalnom položaju. Otežano disanje s naprezanjem mišića može se vidjeti i kod bolesnika koji su u besvjesnom stanju: uzrok može biti povreda glave, otrovanje, koma kod šećerne bolesti, koma zbog zatajivanja rada bubrega. Valja paziti da se ne uguše vlastitim jezikom ili nekim sadržajem usne šupljine.

Dr. Valent Vnuk
KUĆNI LIJEČNIK DIJAGNOSTIČAR
Zagreb 1982;
Alkoholizam ANEMIJA Antidoti AORTA Bešika BOL BOLESTI ORGANA ZA DISANJE Bubrezi CREVA CREVNI PARAZITI DEBELO CREVO Decije bolesti DISANJE I POREMEĆAJI DRHTANJE I TRZANJE DUŠEVNE BOLESTI DVANAESTOPALAČNO CREVO GLAVOBOLJA GLJIVE i PEČURKE GOJAZNOST GRKLJAN GRČEVI GUTANJE I POREMEĆAJI Hemofilija HIRURŠKA OBOLJENJA ISPLJUVAK JEDNJAK JETRA KAŠALJ KIHANJE Kontracepcija KOSA KOŠTANA SRŽ KOŽA I PROMJENE Krajnici KRV KRVARENJA KRVNA SLIKA KRVNE BOLESTI KRVNI SUDOVI KRVNI TLAK I PROMJENE LEKOVITO BILJE LEKOVITO BILJE U NARODNOJ MEDICINI LEUKEMIJA LICE LIMFNI ORGANI MALOKRVNOST MOKRAĆA I PROMJENE Mokraćni Organi MOKRENJE Nega Bolesnika NEGA I ISHRANA ODOJČETA NERVNA OBOLJENJA NESANICA NESVJESTICA NOS Novorođenče ODUZETOST DIJELOVA TIJELA ORGANI ZA KRVOTOK OTOK OTROVANJA OVISNOSTI OZLJEDE OČNE SMETNJE I SMETNJE VIDA PADAVICA PANKREAS (GUŠTERAČA) PLUĆA PODRIGIVANJE POLNE BOLESTI POVRAĆANJE PRIVIĐANJE PROLJEV PROMUKLOST Prostata PROŠIRENE VENE PULS I PROMJENE Razvoj deteta REUMATIČNA OBOLJENJA SAVETI ZA RAZNE BOLESTI SIMPTOMI BOLESTI SLEZINA SLINJENJE SLUH I POREMEĆAJI Smetnje govora SPOLNE SMETNJE SRCE SRČANA OBOLJENJA I MANE SRČANE ARTERIJE SRČANE SMETNJE STOLICA I PROMJENE STRAH SUNČANICA SVRBEŽ TANKO CREVO TEMPERATURA TIJELA I PROMJENE TRBUŠNA DUPLJA TROVANJA TRUDNOĆA Tuberkuloza UJEDI I UBODI OTROVNIH ŽIVOTINJA UMOR USTA UTAPLJANJE VODENA BOLEST VRTOGLAVICA ZARAZNE BOLESTI ZATVOR STOLICE ZAŠTITA DECE Zdravlje dece ZDRAVLJE ZENE ZNOJENJE Znojenje i znoj ŠTITNA ŽLEDA ŠTITNA ŽLEZDA ŠTUCANJE ŽDRELO ŽELUDAC ŽEĐ ŽGARAVICA ŽLEZDE SA UNUTRAŠNJIM LUČENJEM ŽUTICA ŽUČNA KESA Велики Нар Велики Народни Лекар ОБОЉЕЊА МОКРАЋНИХ ОРГАНА ОБОЉЕЊА ОРГАНА 3A ВАРЕЊЕ ОБОЉЕЊА СРЦА И КРВНИХ СУДОВА ОБОЉЕЊА ЦРЕВА ОБОЉЕЊА ЈЕТРЕ (ЦРНЕ ЏИГЕРИЦЕ) И ЖУЧНИХ ПУТЕВА