Ubrzanje srčanoga rada iznad normalnih vrijednosti naziva se tahikardija.
Srce malenoga djeteta kuca znatno brže: u novorođenčeta 120 udara u minuti. Starenjem djeteta puis se postepeno usporuje, tako da u petogodišnjega djeteta iznosi 100. U odrasle osobe normalan rad varira unutar vrijednosti od 60 do 90 udara u minuti u stanju mirovanja.
Brzina srčanoga rada najčešće se određuje pipanjem pulsa na palčanoj žili kucavici, ili na vratnoj kucavici (arteriji). Liječnik će točnije odrediti brzinu srčanoga rada slušanjem srca pomoću posebne slušalice, fonendoskopa ili stetoskopa. Najtočnije se može odrediti pomoću elektrokardiograma koji se dobije pomoću Ekg-aparata.
Povremeno ubrzanje svakodnevna je pojava. Nema zdrava čovjeka kod koga se više puta u toku dana srčani rad ne ubrza za nekoliko desetaka udaraca. Najčešće su ubrzanja 100 do 120 udara u minuti, premda nisu tako rijetka ni do 150 u minuti. Takva prolazna ubrzanja, ako nisu pretjerana, normalna su pojava. Najčešći je uzrok tjelesni napor. Zbog povećanih potreba tijela za kisikom, fizički napor može udvostručiti brzinu srčanoga rada. No, brzina rada ovisi i o treniranosti organizma. U treniranih sportaša i radnika koji rade teške fizičke poslove, ubrzanje srčanoga rada znatno je manje negoli u netreniranih osoba ili ljudi koji rade pretežno sjedeći. Srce trenirane osobe je veće, snažnije i može ubaciti u krvotok istu količinu krvi sa znatno manje napora. Srce trenirane osobe radi ekonomičnije.
Prolazno ubrzanje srčanoga rada može izazvati i dubok udisaj, dok će izdisaj srčani rad usporiti. Duševna uzbuđenja: radost, veselje, strah, srdžba, mogu ubrzati srčani rad; to su osjećajne, emotivne tahikardije.
I povišena tjelesna temperatura ubrzava rad srca; za svaki stupanj Celzijusa povećava se broj udara za 8 do 10 u minuti. Mnogi se bolesnici obraćaju liječniku samo zato što im »srce brzo radi pri povišenoj temperaturi«. Čovjek koji u mirovanju ima puls 80 u minuti, pri temperaturi od 39 stupnjeva Celzijusa imat će puls oko 110. Nekada su liječnici određivali visinu temperature prema ubrzanosti pulsa jer nije bilo toplomjera. Postoje i bolesti kada brzina pulsa ne prati povišenje temperature. Kada tjelesna temperatura prijeđe 41 stupanj, rad srca počinje se usporavati jer slabi srčani mišić.
Kratkotrajna, povremena ubrzanja mogu se javiti i nakon obilnih obroka, zbog djelovanja topline na tijelo, pijenja većih količina pića, uzimanja atropina i adrenalina. Veći gubici krvi, kao i stanja šoka, redovito su praćeni ubrzanim srčanim radom.
Takva prolazna, kratkotrajna i ne naročito jaka ubrzanja srčanoga rada nije potrebno liječiti.
Liječniku se moraju obratiti one osobe koje imaju stalno ubrzanje srčanoga rada, kojima je puls u stanju mirovanja iznad 100 udara u minuti. Takav stalno ubrzani srčani rad često se vidi u strastvenih pušača, u osoba koje svakodnevno uživaju veće količine kave ili pravoga ruskog čaja; stalno ubrzan puls može ukazivati na ozbiljnije kronično oboljenje srca, tuberkulozu, bolest štitne žlijezde, povećanje krvnoga tlaka.
Dugotrajan, ubrzan rad srca može biti pogibeljan. Čak da i nije naročito jako ubrzanje, ako je trajno, može dovesti do oštećenja srca. Usporedba s benzinskim motorom: visokoturažni motor, koji ima velik broj okretaja u minuti, radi znatno brže od niskoturažnoga, ali mu je i vijek trajanja znatno kraći. Srce koje u minuti radi samo 100 puta, u toku jednog dana ima 60.000 otkucaja više od srca koje ima frekvenciju od 60 udara u minuti. Godišnje je to više od 20 milijuna suvišnih stezanja srčanoga mišića.  Srčani mišić prilikom ubrzanoga rada nema dovoljno vremena za odmor i ne dobiva dovoljno kisika i hrane. Čitav srčani ciklus, tj. stezanje i opuštanje, prosječno traje 0.8 sekunde. Stezanje traje 0.3 sekunde, a za odmor ostaje svega 0.5 sekunde. Zahvaljujući baš toj vrlo kratkoj stanki, srce ima dovoljno vremena da se opskrbi hranom i kisikom i tako prikupi novu snagu za stezanje. Baš ta kratka stanka omogućuje srcu da radi neprekidno čitav život. Kada dođe do ubrzanoga rada, skraćuje se trajanje čitavoga ciklusa, pa tako i vrijeme potrebno za odmor. Dugotrajno skraćivanje odmora remeti normalnu opskrbu srčanoga mišića, srce se postepeno umara i s vremenom popušta u radu. Opasnost je to veća što je srčani rad brži. Vrlo jaka ubrzanja, veća od 250 udara u minuti, mogu za nekoliko sati izazvati teška oštećenja srčanoga mišića i uzrokovati prestanak njegova rada.
Hitna liječnička pomoć potrebna je uvijek kada dođe do jakoga i naglog ubrzanja srčanoga rada. Takvi su napadi često bez vidljivoga uzroka, a brzina srčanoga rada tako je visoka da se pipanjem pulsa ne može odrediti. Takve iznenadne napade ubrzanoga srčanog rada, tj. tahikardije, nazivamo paroksizmalnim tahikardijama. Frekvencija, broj udara u minuti, može iznositi od 150 do 300. Dužina trajanja napada je različita: može trajati svega nekoliko sekunda ili minuta, i prestati isto tako naglo kao što je počeo. Napad prosječno traje nekoliko sati, u rijetkim slučajevima nekoliko dana. Ako frekvencija nije visoka, napad može trajati mjesecima.
Paroksizmalna tahikardija ima iznenadan početak. Bolesnici opisuju da je napad počeo »sam od sebe«, »iz čista mira«. Osobe kod kojih se napad javlja prvi put, hvata neopisiv strah, osjećaj gušenja, vrtoglavica, učestalo mokrenje. Osobe kod kojih je takav napad »stara stvar«, uopće se ne uzbuđuju jer znaju da će napad prestati ili sam od sebe ili pod djelovanjem lijekova. Takvi napadi mogu se javiti već u ranom djetinjstvu, najčešće u mladenačkoj i srednjoj dobi.
Napad u većini slučajeva prestaje spontano, ili uz pomoć lijekova te nekih postupaka koje takve osobe nauče. Nadraživanjem živca vagusa, koji usporava rad srca, napad se može prekinuti. Bolesnik sam može nadražiti živac ako duboko udahne i zatim pokuša jakim naprezanjem izdahnuti, ali usta i nos valja zatvoriti. To podsjeća na naprezanje prilikom velike nužde. Postoje brojni lijekovi kojima bolesnici sami prekidaju napade. Liječnik će ih injekcijama uglavnom uvijek prekinuti.Napadi se smire i u toku davanja lijeka (giluritmal, isoptin, cedilanid). U zaista rijetkim slučajevima upornih napada, koje ne prestaju na lijekove, primjenjuje se udar električne struje u ambulantama koje su opremljene takvim aparatima.

Dr. Valent Vnuk
KUĆNI LIJEČNIK DIJAGNOSTIČAR
Zagreb 1982;

VAŽNA NAPOMENA:

Opisi bolesti i mogući načini liječenja namijenjeni su isključivo informiranju i zdravstvenom prosvjećivanju opće populacije, te nipošto ne zamjenjuju liječničku dijagnozu ili liječenje.
Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem liječniku.
Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stručnih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave liječenjem.
Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg liječenja -
Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!
Alkoholizam ANEMIJA ANEMONE HEPATICA Antidoti AORTA ARCTIUM LAPPA ARCTOSTAPHYLOS UVA URSI ARNICA MONTANA Arnika ARTEMISIA ABSINTHIUM ASARUM EUROPAEUM ASPERULA ADORATA Badalj Bela Cemena Beli Trn BETULA PENDULA Bešika Bikovi Blagovanj Blaženi Čkalj Bogiša Bohinjski Mah BOL BOLESTI ORGANA ZA DISANJE Borovica Obična Božikovina Brdanka Brdnja Breza Brin Brina Bubrezi Buvač CALENDULA OFFICINALIS CALLUNA VULGARIS CAPSELLA BURSA-PASTORIS CARUM CARVI CENTAUREA CYANUS CETRARIA ISLANDICA CHELIDONIUM MAIUS CHRYSANTHEMUM CINERARIIFOLIUM Cimbola Cingola Cmilj CNICUS BENEDICTUS CONVALLARIA MAJALIS CORIANDRUM SATIVUM CRATAEGUS OXYACANTHA CREVA CREVNI PARAZITI Crni Sljez Crveni Glog Dalmatinski Buhač DATURA STRAMONIUM DEBELO CREVO Decije bolesti Despik DIGITALIS PURPUREA Dijabetes DISANJE I POREMEĆAJI Divji Slezenovec Dišeča Perla Dobričavka Dobričica DRHTANJE I TRZANJE DRYOPTERIS FILIX - MAS DUŠEVNE BOLESTI DVANAESTOPALAČNO CREVO EQUISETUM ARVENSE ERYTHRAEA CENTAURIUM EUPHRASIA OFFICINALIS Fenja FILIPENDULA ULMARIA FOENICULUM VULGARE FRAGARIA VESCA Gamilica GENTIANA LUTEA GEUM URBANUM GLAVOBOLJA GLECHOMA HEDERACEA Glistovnica GLJIVE i PEČURKE Glogovina GOJAZNOST Gorka Kitica Gorki Pelin Gornik Gorčika Gospina Trava Grebnik Griževnjak GRKLJAN Grozda Trava Grozničarka GRČEVI Gusumača GUTANJE I POREMEĆAJI HELICHRYSUM ITALICUM Hemofilija HERNIARIA GLABRA HIRURŠKA OBOLJENJA Hoću-Neću Hvošč HYPERICUM PERFORATUM HYSSOPUS OFFICINALIS ILEX AQUIFOLIUM INULA HELENIUM Islandska Mahovina Islandski Lišaj ISPLJUVAK Izop Ižop Javor JEDNJAK JETRA Jetrenka Jetrnik JUNIPERUS COMMUNIS Kamen u žuči Kamilica Kamomila Kantarion Karum Kačin Drač KAŠALJ KIHANJE Kilavica Kim Kimelj Kimien Kimin Kičica Kleka Klinčić Komin Komorač Konjski Rep Kontracepcija Kopitac Kopitnik Kopitnjak Kopitnjačić Kopito Koprov Koriander Korijandar KOSA Kositrena Trava Koturac KOŠTANA SRŽ Košutnik KOŽA I PROMJENE Krajnici Kravski Korijen KRV KRVARENJA Krvavi Mliječnik Krvavka KRVNA SLIKA KRVNE BOLESTI KRVNI SUDOVI KRVNI TLAK I PROMJENE Kumin Kuminak Kužnjak LAURUS NOBILIS Lavanda Lavandula LAVANDULA OFFICINALIS Lavorika Lazarkinja Mirisna Lecjan LEKOVITO BILJE LEKOVITO BILJE U NARODNOJ MEDICINI LEUKEMIJA Levanda LICE LIJEČENJE HEMOROIDA LIMFNI ORGANI Lincura Lovor Lovorika Macina Trava MALOKRVNOST MALVA SILVESTRIS MARRUBIUM VULGARE Marulja Mastlica Matičnik Matičnjak MATRICARIA CHAMOMILLA Medenka Medunika Medveđe Grožđe Medvjedica Medvjetka Melisa MELISSA OFFICINALIS Menegled MENTHA PIPERITA Metlica Međveđe Uši Milica Miloduh Mirisni Broć Modar Cvet Modrocvet MOKRAĆA I PROMJENE Mokraćni Organi MOKRENJE Moravka Morač Močvirski Oslad Muška Paprat Naprstak Naprstec navadna breza Navadni Glog Navadno Brinje Navala Nebeski Cvijet Nega Bolesnika NEGA I ISHRANA ODOJČETA NERVNA OBOLJENJA NESANICA NESVJESTICA Neven Njivska Preslica NOS Novorođenče Obična breza ODUZETOST DIJELOVA TIJELA Oman Biljka Opernik ORGANI ZA KRVOTOK Osmač OTOK OTROVANJA OVISNOSTI Ovnak OZLJEDE Očajnica OČNE SMETNJE I SMETNJE VIDA PADAVICA PANKREAS (GUŠTERAČA) Paprat Paprena Metvica Paprika Pastirska Torbica Pelen Pelin Perunika Pitoma Nana Pitomi Kim Planinska Mahovina Planinski Mah Plavica Plavka Plavulja PLUĆA PODRIGIVANJE Poljska Preslica POLNE BOLESTI Polska Preslica Polski Kim POVRAĆANJE Prava Rdeča Jagoda Pravi Blaženak Priputnica PRIVIĐANJE PROLJEV PROMUKLOST Prostata PROŠIRENE VENE Prvenec PULS I PROMJENE Pustikara Crvena Pčelinja Ljubičica Pčelinja Metvica Raman Rastavič Ravent Različak Različak Barličak Razvoj deteta Repinec Repuh REUMATIČNA OBOLJENJA Romunika Rosomača Rosopas Obični Rusa Biljka Rusomača Sabljica Sabljić Samobajka SAVETI ZA RAZNE BOLESTI SIMPTOMI BOLESTI Sipan Sirištara Žuta Sitnica Slatki Кораg SLEZINA Slezovača SLINJENJE Sliz SLUH I POREMEĆAJI Smetlika Smetnje govora Smilj Smilje Smilčec Smokvica Smrdljika Smrduša Smreka SPOLNE SMETNJE Sračica SRCE SRČANA OBOLJENJA I MANE SRČANE ARTERIJE SRČANE SMETNJE Srčanik STOLICA I PROMJENE STRAH SUNČANICA Suručica SVRBEŽ Tamjanac Tamjaniče TANKO CREVO Tarčužak Tatula Tavžentroža Temjaniče TEMPERATURA TIJELA I PROMJENE Tetrljan Titrica Torbičica Trava od Kile Trava od Žutice TRBUŠNA DUPLJA Trokrpa TROVANJA TRUDNOĆA Tuberkuloza UJEDI I UBODI OTROVNIH ŽIVOTINJA UMOR USTA UTAPLJANJE Uzgoj Ljekovitog Bilja Velika Trava Veliki Korijen Veliki Sljez Venja Vidac Vidova Trava Vladisavka VODENA BOLEST Vrijesak VRTOGLAVICA ZARAZNE BOLESTI ZATVOR STOLICE ZAŠTITA DECE Zdravlje dece ZDRAVLJE ZENE Zelenika Zečja Stopa Zlatenica Zlati Grmiček Zmijino Mlijeko ZNOJENJE Znojenje i znoj Čičak Biljka Đul Đurđevak Đurđica Šentjanževka Šikalina Šmarnica ŠTITNA ŽLEDA ŠTITNA ŽLEZDA ŠTUCANJE Šumarica Jetrenka Šumska Jagoda Šurje Žabljak Žavnik ŽDRELO ŽELUDAC ŽEĐ ŽGARAVICA Žitnica ŽLEZDE SA UNUTRAŠNJIM LUČENJEM ŽUTICA ŽUČNA KESA Велики Нар Велики Народни Лекар ОБОЉЕЊА МОКРАЋНИХ ОРГАНА ОБОЉЕЊА ОРГАНА 3A ВАРЕЊЕ ОБОЉЕЊА СРЦА И КРВНИХ СУДОВА ОБОЉЕЊА ЈЕТРЕ (ЦРНЕ ЏИГЕРИЦЕ) И ЖУЧНИХ ПУТЕВА