Prikazani su postovi s oznakom NESVJESTICA. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom NESVJESTICA. Prikaži sve postove

Dugotrajna nesvjestica

Koma je nesvjestica koja traje duže vrijeme i iz koje bolesnika ne možemo probuditi.
Koma je stanje organizma koje nastaje kod mnogih unutarnjih bolesti, zaraznih bolesti, trovanja, težih povreda glave. Koma je i stanje organizma koje redovito prethodi smrti. Koma je »posljednji znak«, konačan završetak svih bolesti.
Najčešće su kome koje nastaju zbog promjena u mozgu. To su tzv. mozgovne ili cerebralne kome. Najčešći uzrok mozgovne kome je moždana kap (apopleksija). Moždana kap, ili moždani udar, nastaje zbog pucanja krvnih žila u mozgu, što dovodi do krvarenja. Uzrok moždane kapi može biti i začepljenost krvne žile mozga (embolija). Zbog krvarenja u mozak, gubitak svijesti nastaje naglo, brutalno, često s oduzetošću jedne polovine tijela; nekontrolirano vršenje nužde redovna je pojava; disanje je duboko, usporeno.  Ozlijede mozga su uzrok cerebralne kome. Dubok gubitak svijesti, koji traje duže vrijeme, posljedica je oštećenja mozga. Ostali popratni znakovi ovise o onom dijelu mozga koji je oštećen.
Upala moždanih opni često uzrokuje komatozno stanje (meningitis); uzroci mogu biti različiti: virusi, bakterije, gljivice. Koma prati i padavicu; bolesnik ponekad ne dolazi svijesti nekoliko dana.
Danas su sve češća komatozna stanja zbog djelovanja različitih otrova; jedno je od najčešćih otrovanja ugljičnim monoksidom. Smrtnost od ugljičnoga monoksida veća je nego od svih drugih otrova zajedno. Nakon početka mučnine, glavobolje, povraćanja i otežanih pokreta, dolazi do gubitka svijesti. Težina otrovanja ne ovisi samo o količini plina u atmosferi koja se udiše, nego i o vremenu izloženosti tijela otrovu. Tako će i vrlo male koncentracije plina izazvati teška otrovanja i nepopravljive posljedice ako je osoba bila duže vrijeme izložena djelovanju otrova.
Uzimanje većih količina sredstava za spavanje i umirenje živaca uzrokuje komu. Danas ima na stotine različitih preparata koje se mogu uzeti zabunom ili namjerno u samoubilačkoj namjeri. Lijekovi se moraju čuvati od djece i duševno zaostalih osoba. Mlade osobe posežu za tabletama zato da svrate pažnju na sebe, uglavnom zbog sukoba s roditeljima, neispunjenih želja, bračnih razmirica, neuspjeha u školi. Netočno odmjerena doza može imati kobne posljedice.
U našoj sredini najčešći je uzrok dubokoga gubitka svijesti akutno otrovanje alkoholom. Kome koje nastaju otrovanjem alkoholom često završavaju smrću.
Kome nastaju kada nema dovoljno kisika u plućima: na velikim visinama gdje je zrak razrijeđen, prilikom boravka u prostoriji u kojoj nema dovoljno kisika; prekid dovoda kisika u pluća nastaje vješanjem, gušenjem, stranim tijelom u dišnim putovima.
Mnoge unutarnje bolesti mogu dovesti do dugotrajnoga gubitka svijesti. Bolesnici od šećerne bolesti padaju u dijabetičku komu zbog nakupljanja štetnih tvari. Štetne materije nastaju zbog poremećene mijene tvari: aceton, kiseline itd. Osjeća se zadah po acetonu ili trulom voću, koža je suha, disanje jako i duboko. Do kome može doći i zbog nagloga smanjenja šećera u krvi. To je hipoglikemična koma; gubitku svijesti prethodi znojenje, slabost, glad, glavobolja; komu prate grčevi tijela. Uzrok je prevelika doza inzulina ili gladovanje uz redovno uzimanje inzulina. Dugotrajniji manjak šećera u krvi može dovesti do težih oštećenja mozga. Količina šećera u krvi smanjuje se i kod mnogih drugih bolesti, npr. jetre, tumora gušterače, jakih fizičkih napora, otrovanja alkoholom, naročito u male djece. Davanjem šećera direktno u krv bolesnik se u roku od nekoliko sekundi iz duboke kome vraća punoj svijesti.
Zatajivanje rada bubrega i prestanak lučenja mokraće dovodi do nakupljanja štetnih i otpadnih tvari u tijelu. Takvo stanje naziva se uremija. Tegobe su postepene: glavobolja, povraćanje itd; postepeno dolazi do potpunoga i dubokog gubitka svijesti, do tzv. uremičke kome.
Komu može izazvati svaka bolest koja oštećuje jetru (hepatička ko ma); javlja se kod zarazne upale jetre, ciroze jetre, oštećenja jetre otrovi ma, npr. fosforom, otrovnim gljivama, tetraklorugljikom.
Koma se javlja i kod bolesti koje su posljedica nedovoljnoga rada nekih žlijezda, zbog smanjene funkcije nadbubrežne žlijezde, kod tzv. Addisonove bolesti, zbog smanjene funkcije štitne žlijezde.
Dubok gubitak svijesti može biti i posljedica povišene tjelesne temperature, smrzavanja, sunčanice, a prethodi joj mučnina, glavobolja, grčevi, proljev.

Dr. Valent Vnuk
KUĆNI LIJEČNIK DIJAGNOSTIČAR
Zagreb 1982;

Kratkotrajan gubitak svijesti

O kratkotrajnom gubitku svijesti (sinkopa-kolaps) govori se kada nesvjestica traje od nekoliko sekunda do najviše pola sata.
Najčešće su kratkotrajne nesvjestice u trajanju od svega nekoliko minuta. Takvi gubici svijesti nazivaju se još i »običnim nesvjesticama«, a mogu se javiti u tjelesno potpuno zdravih osoba. To su uglavnom psihogene nesvjestice. Toj grupi nesvjestica pripadaju poznati i česti slučajevi rušenja na javnim mjestima, na ulici, u tramvaju i autobusu, na priredbama. Gubitku svijesti prethodi vrtoglavica, opća slabost, mučnina, mračenje pred očima, koža postaje blijeda, hladna i znojna. Takve su nesvjestice češće kod onih koji su inače poznati kao »ljudi slabih živaca«; javljaju se zbog jačih duževnih uzbuđenja, nastaju kao reakcija tijela na strah, strah od injekcije, od zubara, od boli. Nesvjestica je poljedica nagloga pada krvnog tlaka i slabije opskrbljenosti mozga krvlju i kisikom. Kada se takva osoba stavi u vodoravan položaj, ubrzo dolazi do poboljšanja. Nakon nekoliko sekunda ili minuta dolazi k svijesti.
U rjeđim slučajevima nesvjestica može trajati duže vrijeme. Takva nesvjestica može se spriječiti ako se bolesnik stavi u vodoravan položaj već u vrijeme dok se samo tuži na vrtoglavicu, ili neku drugu smetnju koja obično prethodi nesvjestici.
Nesvjestice se javljaju i zbog poremećaja u održavanju normalnoga tlaka u uvjetima dugoga stajanja. Poznata su »rušenja« u nesvijest vojnika koji dugo stoje na jednom mjestu. Takve nesvjestice mogu nastati u slabokrvnih osoba, žena u trudnoći, zbog povišene tjelesne temperature, prilikom oporavka nakon dugotrajne bolesti, poslije pretjeranoga tjelesnog opterećenja.
Onesvijestiti se mogu i ljudi kojima je oslabljen refleks što sprečava pad krvnoga tlaka zbog naglih promjena položaja tijela. Nesvjestice uglavnom nastaju naglim dizanjem iz vodoravnoga položaja u uspravan, obično poslije dizanja iz kreveta. To se događa mladim ljudima kod kojih još ne postoji potpuna stabilnost autonomnoga živčanog sustava. Slične su nesvjestice prilikom jutarnjega mokrenja u nekih muškaraca.
Takve nesvjestice mogu se spriječiti. Iz kreveta se ne smije dizati naglo. Prije ustajanja valja se malo protegnuti, promeškoljiti u krevetu. Nekoliko jednostavnih tjelesnih vježbi u ležećem položaju spriječit će nesvjesticu.
Vrtoglavica i nesvjestica mogu nastati poslije dubokoga i brzog disanja. Smetnje nastaju zbog prevelikog gubitka ugljičnog dioksida, koji se stvara forsiranim disanjem i češće se javljaju u histeričnih osoba.
Kratkotrajne nesvjestice mogu nastati i zbog jakoga napadaja kašlja. U starijih ljudi takav kašalj izaziva kronična upala dišnih putova i bronhijalna astma. U djece se javlja s hripavcem.
I poremećaj u radu srca čest je uzrok kratkotrajnih nesvjestica. Naglo usporenje srčanoga rada ispod 40 otkucaja u minuti uzrokuje nesvjesticu, koja može trajati i duže vrijeme, praćenu jakim grčevima tijela, slično kao kod padavice. Takve nesvjestice mogu biti blažega oblika i javljaju se nekoliko puta dnevno. Do nesvjestice može doći i zbog nagloga ubrzanja rada srca; takvi slučajevi znatno su rjeđi. Naglo usporenje srčanoga rada praćeno je nesvjesticom, rjeđe prestankom rada srca; može nastati nadraživanjem ždrijela, jakim pritiskom na oči, udarom u prsni koš.
Otrovanja mogu dovesti do gubitka svijesti. Najčešća su otrovanja ugljičnim monoksidom, sredstvima za spavanje, lijekovima za umirenje živaca.
Sunčanica i toplotni udar redovito dovode do gubitka svijesti. Do toplotnoga udara dolazi u uvjetima povišene tjelesne temperature okoline, uz veliku vlažnost zraka, što onemogućuje isparavanje. Posljedica je nagao i visok porast tjelesne temperature.
I povrede glave uzrok su kratkotrajnih nesvjestica. Najčešće je stanje tzv. potres mozga, koji je redovito praćen gubitkom svijesti. Nesvjestica može trajati svega nekoliko sekunda do dva sata. Potres mozga praćen je i drugim znakovima: povraćanjem, usporenim radom srca, gubitkom pamćenja događaja koji su prethodili nesreći. Gubitak pamćenja odnosi se i na samo vrijeme nesreće, a može se odnositi i na kraće ili duže vrijeme poslije nesreće (amnezija).
Histerija je jedan od najčešćih uzroka nesvjestice. Takve nesvjestice nastaju na psihogenoj osnovi. Češće su u mladih ljudi naročito žena.
Do »gubitka svijesti« dolazi obično nakon sukoba u obitelji ili na radnom mjestu. Do histerične nesvjestice ne dolazi ako je osoba sama, nego uvijek u prisustvu drugih ljudi. Histerična osoba mora imati publiku za svoju predstavu. Najčešće dolazi do nagloga pada, ali pad je uvijek tako podešen da ne izazove težu povredu. Položaj tijela može biti različit, najčešći je na leđima. »Nesvjestica« je obično praćena dubokim disanjem, slinjenjem, urlikanjem, grčevima tijela. Histerično grčenje tijela podsjeća
na padavicu.
Nagao pad šećera u krvi također može dovesti do nesvjestice. Teže, dugotrajnije nesvjestice javljaju se u bolesnika koji boluju od šećerne bolesti. Ako bolesnik uzme veću količinu inzulina, ili ako nakon uzimanja normalne doze nije jeo, dolazi do jakoga pada šećera i nesvjestice, često do komatoznoga stanja. Kraće nesvjestice, uglavnom prolazne, mogu se javiti u ljudi koji ne boluju od šećerne bolesti, obično nekoliko sati nakon obroka, naročito ako su jeli mnogo slatkiša. Prethodi vrtoglavica, jak osjećaj gladi, tzv. »vučja glad«, nelagodnost u žličici, drhtanje ruku i znojenje. Takva pojava može se spriječiti uzimanjem šećera ili pijenjem jako zašećerene tekućine. Bolesnici koji uzimaju inzulin uvijek moraju nositi kocke šećera, koje treba da uzmu odmah čim opaze prve znakove smanjene količine šećera u krvi (hipoglikemija).
U staraca su kratkotrajne nesvjestice obično praćene i drugim znakovima, npr. vrtoglavicom, smetnjama govora i vida koje su uzrokovane poremećajima krvotoka zbog arterioskleroze krvnih žila mozga. Kratkotrajne nesvjestice mogu se javiti zbog određenih pokreta glavom. Jako okretanje glave u stranu ili prema gore i dolje može dovesti do stiskanja već i onako arterioskerotički promijenjene krvne žile koja dovode krv u mozak i prolazi uz samu kičmu.
Besvjesno stanje prepoznaje se po tome što bolesnik obično mirno leži. Ne odaziva se na poziv i ne reagira ni na kakav vanjski podražaj, npr. na štipanje.
U stanju dubokoga gubitka svijesti, bez obzira na to je li uzrok utapljanje, krvarenje u mozak, otrovanje, udar električne struje itd., onesviještena osoba uvijek je ugrožena gušenjem ako leži na leđima.
Uzroci gušenja kod osobe u stanju dubokoga gubitka svijesti:
 .     Kod dubokog gubitka svijesti svi mišići tijela omlohave, tj. nemaju nikakve napetosti. Ležanjem na leđima, pod djelovanjem sile teže, mlohav jezik padne, a njegov korijen pritisne stražnji zid ždrijela i zatvori ulaz u dušnik.
 .     Povraćanje, krvarenje u usnoj šupljini i nakupljanje sline dovodi do toga da taj sadržaj ulazi u dišne putove.
 .     Opasnost od gušenja povećana je ako zbog dubokoga gubitka svijesti nestaju obrambeni refleksi kašljanja i gutanja.
Najprije valja uspostaviti normalnu prohodnost dišnih putova. Gušenje se sprečava tako što se onesviještenu osobu odmah stavi u bočni položaj ili na trbuh. Takav položaj omogućuje da se korijen jezika odmakne od ždrijela, a tekućina iz usne šupljine može otjecati. Strani predmet u usnoj šupljini, npr. zubalo ili kruti povraćeni sadržaj, valja odstraniti prstom omotanim u rupčić.
Vrat i trup valja osloboditi svakog pritiska; suvišnu odjeću i opremu valja skinuti. U bočni položaj može se postaviti i najteža osoba za svega nekoliko sekundi slijedećom tehnikom:


Osobu koja je naglo izgubila svijest valja staviti u bočni položaj. Ispravnim postupkom i najteža se osoba može za nekoliko sekunda staviti u taj položaj

Desna se noga savije u koljenu, a šaka desne ruke stavi se ispod debeloga mesa. Prihvaćanjem odjeće u predjelu kuka i ramena onesviješteni se preko stopala i šake prebacuje na desni bok. Skvrčena noga i opružena desna ruka osiguravaju stabilnost položaja na boku za vrijeme čekanja liječničke pomoći ili prijevoza u bolnicu.
Nalazi li se onesviješteni u položaju na leđima, a vrsta ozljede ili ograničen prostor onemogućuju da se stavi u bočni položaj, prohodnost dišnih putova uspostavlja se potpunim zabacivanjem glave natrag i podizanjem donje čeljusti.
Valja znati da još uvijek velik broj bolesnika u nesvijesti umire kod kuće ili prilikom transporta u bolnicu samo zbog toga što su se ugušili vlastitim jezikom.
Kada se pomoću tih postupaka omogući normalan prolaz zraka u pluća, gušenje nestaje, disanje ubrzo postaje spontano, a boja kože normalna. Ako do spontanoga disanja ne dođe, odmah valja primijeniti umjetno disanje (vidi: Nagli prestanak disanja).

Upamtite:
Ne podižite glavu onesviještenoj osobi!
Ne davajte nipošto tekućinu na usta, čovjek će se sigurno ugušiti!
Onesviještenu osobu ne ostavljajte samu!
Ne činite više nego što se od vas očekuje: pružite minimum prve pomoći!

Dr. Valent Vnuk
KUĆNI LIJEČNIK DIJAGNOSTIČAR

NESVJESTICA

Nagli gubitak svijesti najpotresniji je znak bolesti. Za bolesnikovu okolinu nesvjestica je uvijek alarmantan simptom koji redovito izaziva jaka uzbuđenja i paniku. Dramatska slika bit će to izraženija što je gubitak svijesti nagliji, naročito ako se pojavi kao »grom iz vedra neba« u mlade i do tada potpuno zdrave osobe.
Nesvjestica nije uvijek stanje koje ugrožava zdravlje ili život. Kratkotrajan gubitak svijesti (sinkopa) česta je i bezazlena pojava, pretežno uzrokovana prolaznim poremećajima optoka krvi u mozgu. Ali gubitak svijesti može biti dugotrajan i dubok. Gubitak svijesti koji traje duže vrijeme, a bolesnik se ne može probuditi nikakvim podražajima, naziva se koma. Najopasnije stanje nastaje kada je gubitak svijesti posljedica prestanka rada srca i disanja.
Gubitak svijesti zbog prestanka osnovnih životnih funkcija, tj. rada srca i disanja, može doći iznenada u različitim okolnostima unesrećenja, npr. zbog udara struje, utapljanja, gušenja, trovanja, povreda glave. U takvim slučajevima panika i neznanje onemogućuju svrsishodno pružanje pomoći metodama oživljavanja. Gubitak svijesti redovito prethodi smrti. Gubitak svijesti i smrt često su očekivan i neizbježan završetak teških i neizlječivih bolesti.
Do nesvjestice dolazi tek onda kada nastane poremećaj u centru za svijest u mozgu. Uzroci koji dovode do takvih poremećaja mnogobrojni su i međusobno različiti.
Najčešći je poremećaj dovoda kisika stanicama mozga. Kisik u životu stanica igra bitnu ulogu zato što se potrebna količina energije iz hrane dobiva tek posredstvom kisika.
Ali sve stanice nisu jednako osjetljive na manjak kisika. Ruke ili noge mogu biti i jedan sat bez kisika, tj. bez cirkulacije krvi, dok stanice jetre, npr., propadnu ako se dovod kisika prekine samo 20 minuta. Na manjak kisika najosjetljivije su stanice mozga; one troše najviše kisika. Težina mozga iznosi svega 2 posto težine tijela, ali mozak troši 20 posto kisika koji dolazi u organizam. Prva je reakcija mozga na manjak kisika gubitak svijesti. Smanjena količina kisika u mozgu već za nekoliko sekundi dovodi do nesvjestice. Ako se dovod kisika mozgu prekine, za svega 4 do 5 minuta nastupaju takva oštećenja mozga da je smrt neizbježna. Čovjek bez hrane može živjeti 30 dana, bez vode 3 dana, bez kisika 3 minute.
Najčešći uzroci koji dovode do smanjene dopreme kisika mozgu jesu poremećaji cirkulacije krvi u mozgu; oni mogu biti posljedica nedovoljnog rada srca, koje ne izbacuje dovoljnu količinu krvi u krvni optok; uzrok može biti i jako ubrzan rad srca, jako usporen rad srca, srčani infarkt. I promjene na krvnim žilama mogu uzrokovati smanjen ili potpun prekid dovoda krvi u jedan dio mozga. Uzrok mogu biti suženja i začepljene krvnih žila, smanjen tlak u krvnim žilama. I promjene u krvi mogu izazvati gubitak svijesti, npr. zbog vrlo maloga broja crvenih krnih zrna-ca koja prenose kisik. Uzrok može biti onesposobjjenost crvenih krvnih zrnaca da prenose kisik. Takvo blokiranje crvenih krvnih zrnaca nastaje, npr., prilikom otrovanja ugljičnim monoksidom. Uzrok je nesvjestice nedovoljna količina kisika u atmosferi, smetnje dovoda kisika u pluća, ili nesposobnost pluća da prenesu kisik u krv.
I druge promjene u mozgu, bez obzira na kisik, mogu dovesti do kraćega ili dužeg gubitka svijesti: nesvjestica redovito nastaje zbog nagloga električnog izbijanja u stanicama mozga kod padavice; česte su nesvjestice zbog povećanoga pritiska u mozgu, tumora mozga, upale mozga, oštećenja moždanoga tkiva povredom.

Dr. Valent Vnuk
KUĆNI LIJEČNIK DIJAGNOSTIČAR
Zagreb 1982;
Opisi bolesti i mogući načini liječenja namijenjeni su isključivo informiranju i zdravstvenom prosvjećivanju opće populacije, te nipošto ne zamjenjuju liječničku dijagnozu ili liječenje.
Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem liječniku.
Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stručnih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave liječenjem.
Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg liječenja -
Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!

Oznake

Alkoholizam ANEMIJA ANEMONE HEPATICA Antidoti AORTA ARCTIUM LAPPA ARCTOSTAPHYLOS UVA URSI ARNICA MONTANA Arnika ARTEMISIA ABSINTHIUM ASARUM EUROPAEUM ASPERULA ADORATA Badalj Bela Cemena Bela Omela Beli Trn BETULA PENDULA Bešika Bijela Imela Bikovi Blagovanj Blaženi Čkalj Bobica Bogiša Bohinjski Mah BOL BOLESTI ORGANA ZA DISANJE Boliglava Borovica Obična Borovnica Božikovina Brdanka Brdnja Bresina Breza Brin Brina Bubrezi Bulka Buvač CALENDULA OFFICINALIS CALLUNA VULGARIS CAPSELLA BURSA-PASTORIS CARUM CARVI CENTAUREA CYANUS CETRARIA ISLANDICA CHELIDONIUM MAIUS CHRYSANTHEMUM CINERARIIFOLIUM Cimbola Cingola Cmilj CNICUS BENEDICTUS CONVALLARIA MAJALIS CORIANDRUM SATIVUM CRATAEGUS OXYACANTHA CREVA CREVNI PARAZITI Crni Sljez Crveni Glog Crveni Mak Dalmatinski Buhač DATURA STRAMONIUM DEBELO CREVO Decije bolesti Despik DIGITALIS PURPUREA Dijabetes DISANJE I POREMEĆAJI Divizma Obična Divji Majaron Divji Slezenovec Divlji Mak Divlji Mažuran Dišeča Perla Dišeča Vijolica Dobričavka Dobričica Dremovac DRHTANJE I TRZANJE DRYOPTERIS FILIX - MAS Dugolisna Bokvica DUŠEVNE BOLESTI DVANAESTOPALAČNO CREVO EQUISETUM ARVENSE ERYTHRAEA CENTAURIUM EUPHRASIA OFFICINALIS Fenja Fijolica FILIPENDULA ULMARIA FOENICULUM VULGARE FRAGARIA VESCA Gamilica GENTIANA LUTEA GEUM URBANUM Gladež Gladiš Gladiška GLAVOBOLJA GLECHOMA HEDERACEA Glistovnica GLJIVE i PEČURKE Glogovina GOJAZNOST Gorka Djetelina Gorka Kitica Gorki Pelin Gorki Trolist Gornik Gorov Cvijet Gorčika Gosja Trava Gospina Trava Grebnik Griževnjak GRKLJAN Grozda Trava Grozničarka GRČEVI Grčica Gusumača GUTANJE I POREMEĆAJI Guščija Trava HELICHRYSUM ITALICUM HERNIARIA GLABRA HIRURŠKA OBOLJENJA Hoću-Neću Hvošč HYPERICUM PERFORATUM HYSSOPUS OFFICINALIS ILEX AQUIFOLIUM Imela INULA HELENIUM Islandska Mahovina Islandski Lišaj ISPLJUVAK Izop Ižop Jagorčevina Jarebika Javor JEDNJAK Jerebika JETRA Jetrenka Jetrnik JUNIPERUS COMMUNIS Kadulja Kamen u žuči Kamilica Kamomila Kantarion Karum Kaćunak Kačin Drač KAŠALJ KIHANJE Kilavica Kim Kimelj Kimien Kimin Kičica Kleka Klinčić Komin Komorač Konjski Rep Konjsko Kopito Kontracepcija Kopitac Kopitnik Kopitnjak Kopitnjačić Kopito Koprov Koriander Korijandar KOSA Kositrena Trava Koturac KOŠTANA SRŽ Košutnik KOŽA I PROMJENE Krajnici Kravski Korijen Krkavina Krušina KRV KRVARENJA Krvavi Mliječnik Krvavka KRVNA SLIKA KRVNE BOLESTI KRVNI SUDOVI KRVNI TLAK I PROMJENE Kukovec Kumin Kuminak Kužnjak Lapuh LAURUS NOBILIS Lavanda Lavandula LAVANDULA OFFICINALIS Lavorika Lazarkinja Mirisna Lecjan LEKOVITO BILJE LEKOVITO BILJE U NARODNOJ MEDICINI Lepuh LEUKEMIJA Levanda LICE LIJEČENJE HEMOROIDA LIMFNI ORGANI Lincura Ljoskavac Ljubica Ljubica Mirisna Ljubičica Lovor Lovorika Macina Trava Mak Turčinak Malina MALOKRVNOST MALVA SILVESTRIS MARRUBIUM VULGARE Marulja Maslačak Mastlica Matičnik Matičnjak MATRICARIA CHAMOMILLA Medenka Medunika Medveđe Grožđe Medvjedica Medvjetka Mehurica Melisa MELISSA OFFICINALIS Menegled MENTHA PIPERITA MENYANTHES TRIFOLIATA Metlica Međveđe Uši Milica Miloduh Milogled Mirisni Broć Mlečac Mliječnjak Modar Cvet Modra Ljubica Modrocvet MOKRAĆA I PROMJENE Mokraćni Organi MOKRENJE Moravka Morač Močvirski Oslad Mravinac Mukinja Muška Paprat Naprstak Naprstec navadna breza Navadna Kukavica Navadni Glog Navadni Regrat Navadno Brinje Navala Nebeski Cvijet Nega Bolesnika NEGA I ISHRANA ODOJČETA NERVNA OBOLJENJA NESANICA NESVJESTICA Neven Njivska Preslica NOS Novorođenče Obična breza Obični Kaćun ODUZETOST DIJELOVA TIJELA Oman Biljka ONONIS SPINOSA Opernik Oputina ORCHIS MORIO ORGANI ZA KRVOTOK ORIGANUM VULGARE Oslad Osmač OTOK OTROVANJA OVISNOSTI Ovnak Ozkolistni Trpotec OZLJEDE Očajnica OČNE SMETNJE I SMETNJE VIDA Ožepek PADAVICA PANKREAS (GUŠTERAČA) PAPAVER RHOEAS Paprat Paprena Metvica Paprika Pasja Lijeska Pasja Trava Pastirska Torbica Pelen Pelin Perunika PHYSALIS ALKEKENGI Pitoma Nana Pitomi Kim Planinska Mahovina Planinski Mah PLANTAGO LANCEOLATA Plavica Plavka Plavulja Pljuskavac PLUĆA Podbjel Podponec PODRIGIVANJE Pogančeva Trava Poljska Preslica Poljski Mak POLNE BOLESTI Polska Preslica Polski Kim POLYGONUM AVICULARE POLYPODIUM VULGARE POTENTILLA ANSERINA POVRAĆANJE Prava Rdeča Jagoda Pravi Blaženak Primorski Vrisak PRIMULA OFFICINALIS Priputnica PRIVIĐANJE PROLJEV PROMUKLOST Prostata PROŠIRENE VENE Prvenec Ptičja Trava Ptičji Dresen PULS I PROMJENE Purpelica Pustikara Crvena Pčelinja Ljubičica Pčelinja Metvica Radič Raman Rastavič Ravent Različak Različak Barličak Razvoj deteta Regvat Repinec Repuh REUMATIČNA OBOLJENJA RHAMNUS FRANGULA Romunika ROSMARINUS OFFICINALIS Rosomača Rosopas Obični Rožmarin Rusa Biljka Rusmarin Rusomača Ružmarin Sabljica Sabljić Salep Samobajka SANICULA EUROPAEA SATUREIA MONTANA SAVETI ZA RAZNE BOLESTI SIMPTOMI BOLESTI Sipan Sirištara Žuta Sitnica Sladič Sladka Koreninica Slatka Bujad Slatka Paprat Slatki Korijen Slatki Кораg SLEZINA Slezovača SLINJENJE Sliz SLUH I POREMEĆAJI Smetlika Smetnje govora Smilj Smilje Smilčec Smokvica Smrdljika Smrduša Smreka SORBUS AUCUPARIA SPOLNE SMETNJE Sračica SRCE SRČANA OBOLJENJA I MANE SRČANE ARTERIJE SRČANE SMETNJE Srčanik Steža STOLICA I PROMJENE STRAH Suručica SVRBEŽ Tamjanac Tamjaniče TANKO CREVO TARAXACUM OFFICINALE Tarčužak Tatula Tavžentroža Temjaniče TEMPERATURA TIJELA I PROMJENE Tetrljan THYMUS VULGARIS Timijan Titrica Torbičica Trava od Kile Trava od Žutice TRBUŠNA DUPLJA Trokrpa Troskot TROVANJA TRUDNOĆA Tuberkuloza TUSSILAGO FARFARA UJEDI I UBODI OTROVNIH ŽIVOTINJA UMOR Uskolisni Trputac USTA UTAPLJANJE Uzgoj Ljekovitog Bilja Velika Trava Veliki Korijen Veliki Sljez Venja Vidac Vidova Trava VIOLA ODORATA VISCUM ALBUM Vladisavka VODENA BOLEST Vodena Djetelina Vranak Vranilova Trava Vranilovka Vrijesak Vris VRTOGLAVICA ZARAZNE BOLESTI ZATVOR STOLICE ZAŠTITA DECE Zdravlje dece ZDRAVLJE ZENE Zelenika Zečja Stopa Zečji Trn Zlatenica Zlati Grmiček Zmijino Grožđe Zmijino Mlijeko ZNOJENJE Znojenje i znoj Čičak Biljka Čkalj Đul Đurđevak Đurđica Šentjanževka Šikalina Šmarnica ŠTITNA ŽLEDA ŠTITNA ŽLEZDA ŠTUCANJE Šumarica Jetrenka Šumska Jagoda Šurje Žabljak Žalfija Žavnik ŽDRELO ŽELUDAC Ženska Bokvica ŽEĐ ŽGARAVICA Žitni Mak Žitnica ŽLEZDE SA UNUTRAŠNJIM LUČENJEM ŽUTICA ŽUČNA KESA Велики Народни Лекар ОБОЉЕЊА МОКРАЋНИХ ОРГАНА ОБОЉЕЊА ОРГАНА 3A ВАРЕЊЕ ОБОЉЕЊА СРЦА И КРВНИХ СУДОВА ОБОЉЕЊА ЈЕТРЕ (ЦРНЕ ЏИГЕРИЦЕ) И ЖУЧНИХ ПУТЕВА