Prikazani su postovi s oznakom PROLJEV. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom PROLJEV. Prikaži sve postove

Nagao proljev kod djece i odraslih

Potpuno neopasni i bezazleni uzroci mogu uzrokovati pojavu nekoliko proljevastih stolica.
Način prehrane, nagle promjene u prehrani i vrsta hrane česti su uzroci proljeva; to mogu biti:
  • preobilni obroci,
  • hrana s mnogo šećera,
  • hrana u kojoj ima mnogo tvari što djeluju nadražujuće, npr. jako kisela i ljuta hrana.
  • Uzrok može biti i teško probavljiva hrana, kao što je sirovo povrće, nezrelo voće, jako masna hrana.
Razumljivo je da zbog nekoliko proljevastih stolica ne treba juriti liječniku.
Opće stanje organizma uglavnom nije promijenjeno i poremećeno, a proljev prestane nakon dijete od lagane i lako probarljive hrane.

Nagao proljev može se javiti i kao posljedica preosjetljivosti crijeva na pojedinu vrstu hrane.
Osjetljive osobe redovito dobiju proljev nakon uzimanja određene vrste hrane.
To su tzv. alergični proljevi; mogu, ali ne moraju, biti praćeni i drugim alergičnim smetnjama: svrbežom, flekovima po koži, otokom kože i sluznica.

Nagao proljev može se javiti i nakon jačega duševnog uzbuđenja.

Poznati su proljevi đaka i studenata prije ispita. Naročito jak osjećaj straha izaziva nagao proljev koji se ne može kontrolirati.

Otrovi mogu izazvati jake proljeve.
To su vrlo često sredstva koja služe za uništavanje nametnika u poljoprivredi i kućanstvu: malation, paration, nuvan. I drugi otrovi izazivaju proljeve bez obzira na koji su način ušli u tijelo, bilo preko usta, kože ili udisajem: živa, fosfor, alkohol.

I lijekovi izazivaju proljeve na taj način što ubrzavaju rad crijeva.
To mogu biti otrovne kapljice za oči koje upotrebljavaju osobe s visokim očnim tlakom, pilokarpin kapi, zatim lijekovi za uništavanje glista i crva u crijevima, lijekovi ako se uzmu u prevelikim dozama, kao kapljice za srce, digitalis, preparati željeza.

Najčešći su uzrok crijevne zaraze (infekcije).
Mnoge bakterije i virusi ulaze u tijelo preko usta i dolaze u crijevo, gdje se razmnažaju. Uz bol u trbuhu, katkad i povraćanje, proljev je najočitiji znak crijevnih zaraza. Uzročnici se stolicom izlučuju iz crijeva, a zagađenom hranom, vodom i prstima ponovo se prenose na zdravu osobu (griža, dizenterija, kolera, trbušni tifus, virusne upale tankoga crijeva). Toj grupi crijevnih zaraza pripadaju bolesti koje se na čovjeka prenose sa životinja njihovim izlučivanjima, izmetom i mokraćom. Uzročnici tih bolesti mogu prijeći na čovjeka i putem hrane životinjskog porijekla: mesom, mlijekom, jajima. Te bakterije najčešće uzrokuju bolesti za koje se obično kaže da su nastale »otrovanom hranom«. Najteži oblici trovanja hranom (aimentarna intoksikacija) nisu uzrokovani samim bakterijama, nego njihovim otrovima, toksinima, najčešće u ljetnim mjesecima. Neke bakterije, medu kojima je najpoznatiji zlatni stafilokok, na pogodnoj se temperaturi brzo razmnožavaju na hrani, naročito na mljevenom mesu, krumpiru, kolačima s kremom, u masi za sladoled. U hranu dolazi iz gnojnih žarišta na koži, u grlu i nosu. Razmnažajući se, takve bakterije stvaraju vrlo jak otrov koji je otporan na visoke i niske temperature.
Kuhanjem ili dubokim zamrzavanjem uništit ćemo bakterije, ali ne i njihov otrov u hrani. A taj otrov ne mijenja ni boju, ni miris, ni okus hrane. Ubrzo nakon uzimanja takve hrane javlja se mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu i jak proljev, uz opće loše osjećanje. Koža bolesnika postane blijeda i orošena hladnim znojem; tjelesna temperatura pada.

Dr. Valent Vnuk
KUĆNI LIJEČNIK DIJAGNOSTIČAR
Zagreb 1982;

Proljev - simptomi, Lečenje - Kako zaustaviti proljev?

Proljev - simptomi, Lečenje - Kako zaustaviti proliv?

Creva se prazne izbacivanjem izmeta jedanput, ređe dva puta dnevno. Učestano izbacivanje izmeta, tim pre ako je izmet žitkog ili tečnog sastava, naziva se - proljev.
Broj stolica, kako se pražnjenje creva često naziva, može u slučaju proliva ići i do 20 i više puta na dan. Izmet tečnog sastava sadrži poneki put i delove nesvarene ili polusvarene hrane. Osim toga, izmet u slučaju proliva može sadržati i krv, gnoj ili izmešane i krv i gnoj.

Proljevu često prethodi jače kretanje creva, praćeno krkljanjem i bolovima.
Bolesnik koji ima proljev oseća jaku žeđ i malo mokri. Ako proliv potraje duže, temperatura, koja je u početku obično manje ili više povećana, može da padne ispod normalne.

Prema načinu kako nastaju i prema vremenu koliko traju, proljevi mogu biti akutni ili hronični.
Akutni proljev nastupa iznenada, traje izvesno vreme, na prođe.
Hronični proljev nastupa lagano, postepeno, ne prolazi brzo i može trajati nedeljama, čak i mesecima.
Akutni proljev može da pređe u hronični.
U tom slučaju, umesto da prođe brzo, on se produži i traje dugo.

Prolivi, naročito akutni, dolaze najčešće usled zapaljenja creva.
Ta zapaljenja mogu nastati kada se neka zarazna bolest usredsredi na creva (trbušni tifus, srdobolja, kolera itd.); zatim usled trovanja hranom, bilo da je hrana zaprljana i zagađena, bilo da je pokvarena ili otrovna (prljavo voće, ukvareno meso, otrovne pečurke, zagađeni kolači ili sladoled itd.) i, naposletku, mogu nastati i usled nazeba i rashlađenja.

Najzad, proljev se može pojaviti i usled straha ili uzbuđenja.
Takav proljev dobijaju neki đaci pred polaganje ispita ili neki borci pred početak, naročito prve borbe, eventualno glumci i govornici pred nastup itd.

Do proljeva može doći i usled oboljenja nekih drugih organa, npr., kod zapaljenja bubrega, poremećaja u lučenju štitne žlezde itd.

Hronični prolivi nastaju, manje-više, iz istih razloga i uzroka nz kojih nastaju i akutni.
Hronične prolive mogu da izazovu i razne vrste crevnih parazita, među kojima i ameba, koja inače izaziva srdobolju i na koju se kod nas doskora nije mnogo mislilo, smatrajući da ona samo u toplim predelima izaziva hroničan proljev.
Dečje gliste često mogu biti od dece uzrok dugotrajnim prolivima.
Izvesne vrste proliva dolaze i zbog toga što nema dovoljno ili ima suviše želudačnog soka, zatim, što se brašnasta hrana slabo vari, pa se u crevima javljaju velike količine gasova itd.

Konzervisana hrana može da bude zagađena bilo konzervansima, bilo raznim bakterijama. Takve namirnice mogu izazvati razne bolesti (botulizam, zapaljenje želuca i creva itd.)

Do proliva dolazi, bilo zbog jakog lučenja sokova i veće količine tečnosti u crevima, koju crevna sluzokoža nedovoljno upija, bilo zbog rđavog varenja ili pojačanog kretanja creva izazvanog nervozom, uzbuđenjem ili strahom.
Najčešće sva ova tri uzroka deluju zajedno.

Kako zaustaviti proljev?

Lečenje proliva zavisi od uzroka i oblika u kome se on javlja.
U slučaju akutnih proliva, bolesnika treba staviti u postelju i davati mu u početku samo tečnosti, a potom čorbe od povrća i naposletku jaja, meso, jogurt itd.
Treba mu staviti nešto toplo na trbuh.
Ako u kući nema termofora, na trbuh se stavlja zagrejana suva sitna so, razastrta na kakvoj krpi i u nju uvijena.
Ali je bolje ako u kući postoji termofor.
Tada se on do polovine napuni toplom, vodom, izbaci iz njega vazduh, zatvori i stavi na trbuh.
Termofor (gumena kesa) mnogo bolje prilegne na trbuh ako se iz njega istisne vazduh, jer inače stoji kao lopta, delujući na neznatan deo površine trbuha.

Bolesniku treba dati jednu do dve kašike ricinusovog ulja na čišćenje, a potom sulfagvanidin tablete, no 4—5 na svakih 6 časova, ili kako lekar bude odredio.
Efikasan je i meksaform u tabletama, sa uznjmanjem prema uputstvu priloženom uz svako pakovanje. Radi upijanja tečnog crevnog sadržaja daje se životinjski ili biljni ugljen, kao i razni preparati sa bizmutom i dr.

Ako proljev traje duže, treba zatražiti savet lekara.

U svakom slučaju proliva, akutnog ili hroničnog, najbolje je utvrditi im uzrok i njega otkloniti. To je najbolje lečenje svake bolesti, pa i proliva.

Ishrana bolesnika obolelog od hroničnog proliva manje je ograničena nego bolesnika obolelog od akutnog proliva, ali i ona zavisi od uzroka bolesti.
U većini slučajeva bolesniku se može davati kuvan pirinač, strugana jabuka i skrobasta hrana.

Bolesnicima obolelim od proliva ne sme se davati za hranu zeleno povrće, salata, nekuvano voće, osim struganih jabuka, niti prerađevine od mesa (kobasice, salama I sl.) i divljač.
Osim pirinča, raznih testa, Kauie od krompira, može se dati i pečenog mesa, kuvane ribe i sl.

Zabranjena jela i pića kod proljeva



Zelje svježe, kuhano ili ukiseljeno, kelj, mahunarke, krastavci, svježi i kiseli, zelena salata i kisela paprika, luk, češnjak, radič, poriluk, prokulica, sirovo zeleno povrće, salata, orasi, bademi.
Salamurena, konzervirana i sušena mesa, mesne prerađevine, suhi i oštri sirevi, suviše masna jela, jaki začini, alkoholna pića i ona koja izazivaju vrenje (pivo, mošt), crna kava.

Dr. Valent Vnuk
KUĆNI LIJEČNIK DIJAGNOSTIČAR
Zagreb 1982;

Dijeta kod proljeva (kroničnog)

Dijetalna ishrana sastavni je dio liječenja bolesnika koji boluju od bolesti probavnih organa. Dijetalna ishrana ne znači oskudnu ili nedostatnu ishranu, nego takvu ishranu koja je kalorički vrijedna, a pri tom tako podešena da ne preopterećuje probavne organe. Ispravna dijetalna ishrana pridonosi otklanjanju mnogih tegoba te omogućuje brže i potpunije izlječenje.
Dijetalna ishrana osobito je važna za bolesnike koji boluju od upale želuca, tankoga i debelog crijeva, pa im se preporučuje ishrana prema slijedećim uputama:
 .     Hranu valja uzimati u manjim količinama u više dnevnih obroka,
 .     jutarnji obroci moraju biti obilniji i kalorički vredniji od večernjih obroka,
- obroci moraju biti topli i svježe priređeni,
 .     štetna su suviše vruća, suviše hladna i suviše začinjena jela,
 .     jesti valja uvijek polako, bez žurbe, a svaku hranu dobro sažvakati,
 .     najbolje je da svaki bolesnik sam izabere najpogodniju vrstu na-vedene hrane.
Valja paziti da ishrana bude raznolika i kalorički vrijedna i izbjegavati uzimanje veće količine tekućine za vrijeme jela te biljnu hranu koja sadrži celulozu.
Pojedini obroci ne smiju biti preveliki da ne preopterete probavni trakt. Općenito, ne smije se jesti konzervirana hrana (kompoti, mesne konzerve, povrće).
1.     Juhe : prežgana juha, nemasna juha od telećega, goveđeg ili živadskog mesa, riblja juha, juha od rajčice, mrkvice i špinata s manjom količinom zakuhanoga jajeta, riže, krupice i tjestenine.
2.     Mes o i bjelančevinaste namirnice: teletina, mlada govedina, piletina, nemasno kokošje meso, morska kuhana riba (bijela), nemasno meso purana (bijelo meso), mlada ovčetina, janjetina, goveđii teleći nesušeni jezik, plućica, jetra i mozak, praška šunka, jaja, svježi kravlji sir, nemasno kiselo mlijeko, jogurt, nemasni trapist, travnički i paški sir.
3.     Tjestenine : bijeli kruh (ne svježi), pecivo, dvopek, makaroni, špageti, kašice od krupice, riža, puding od škroba, drobljenac, palačinke s nemasnim sirom, omleti, okruglice od sira.
4.     Povrće : krumpir kuhan u slanoj vodi s peršunom, pasirana mrkvica, kuhani špinat (lešo), rajčica (pasirana), blitva (manje količine).
5.     Voće : uzimati u manjim količinama naranče, jabuke, potpuno svježe kajsije i breskve, pečene jabuke i pasirane banane, nezašećereni kompot od jabuka, jagode bez šećera, borovnice.
6.     N a p i c i : voćni sokovi, limunada, oranžada, sok od rajčice, čajevi (blagi kineski), čaj s nešto mlijeka, bijela kava, kakao na vodi, vrlo male količine naravnoga vina s vodom.
7.     Kolači : drobljenac, puding od škroba, riže, krupice, biskvit, keksi (»albert«, »petit-beurre«), slani keksi.
8.     Začin i : maslac, ulje bez zaprške, masnoća u manjim količinama.



Dr. Valent Vnuk
KUĆNI LIJEČNIK DIJAGNOSTIČAR
Zagreb 1982;

Dijeta kod proljeva (akutnih)

I. stupanj:
 .     ruski čaj ili čaj od šipka sa saharinom ili limunom,
 .     prežgana juha bez masnoća,
 .     rižina sluz,
 .     juha od mrkvice.

II. stupanj: (sve što je uključeno u I stupanj, i)
 .     svježi kravlji sir bez vrhnja,
 .     tvrdo kuhana jaja,
 .     prepečeni bijeli kruh ili dvopek.

III. stupanj: (sve što je uključeno u II stupanj, i)
 .     juha od kosti sa zakuhima, nemasna,
 .     kuhana piletina, teletina i bijela riba,
 .     kosani odrezak bez začina,
 .     pileći i teleći ujušak,
 .     pirjana riža i krupica, pirjana mrkvica,
 .     salata od mrkvice,
 .     tijesto industrijske proizvodnje,
 .     domaći rezanci, krpice i mlinci,
 .     kuhani štrukli sa sirom, okruglice od sira,
 .     biskvit, nabujak od riže, okruglice od sira,
 .     palačinke sa sirom, savijača sa sirom, slana,
 .     čokolada za kuhanje,
 .     banane, pečene jabuke, pire i kompot sa saharinom.

IV. stupanj: (sve što je u III stupnju, i)
  •  bijela kava i kakao sa saharinom,
  •  pirjana piletina i teletina,
  •  teleći i pileći rižoto,
  •  pirjana mrkvica,
  •  salata od mrkvice,
  • - okruglice od riže,
  •  umak od rajčice, cikla.
  • stupanj: (sve što je u IV stupnju, i)
  •  kakao i kava sa mlijekom i šećerom,
  •  svježi kravlji sir s malo kiseloga vrhnja,
  •  topljeni sir, kiselo mlijeko ili jogurt,
  •  špinat ili pasirana blitva, okruglice od kruha ili žemlje, slani krumpir,
  •  keksi »albert« ili »petit beurre«,
  •  miješano pasirano povrće.


Dr. Valent Vnuk
KUĆNI LIJEČNIK DIJAGNOSTIČAR
Zagreb 1982;

Dugotrajan, kroničan proljev

Da bi ustanovio uzrok dugotrajnoga, kroničnog proljeva, liječnik će najprije pregledati stolicu. Liječnika zanima ima li u stolici sluzi, gnoja, krvi, parazita, ostataka neprobavljene hrane. Osim laboratorijskoga pregleda stolice potreban je rendgenski pregled želuca i crijeva, ili pregled debeloga crijeva s pomoću posebnoga instrumenta (rektoskopija).
Uzroci kroničnoga proljeva mogu biti brojni i različiti. Uzrok proljeva ne mora uvijek biti u crijevima, nego i u drugim organima: želucu, srcu, žlijezdama, na »živčanoj bazi«.
Manjak želučanoga soka, tj. solne kiseline uzrokuje proljev time što nedovoljno probavljena hrana iz želuca dolazi u crijeva pa ih jako nadraži. Zbog manjka kiseline, mnoge bakterije, koje bi bile uništene, prođu želudac, »prirodnu zaštitnu barijeru«, dođu u crijeva i izazovu upalu. Od kroničnog proljeva vrlo često pate osobe kojima je zbog bolesti odstranjen želudac, ili one koje u želucu nemaju dovoljno solne kiseline. Proljeve može izazvati i manjak drugih probavnih sokova, npr. žuči i soka gušterače (zbog poremećene razgradnje masti i škroba).
Zbog manjka vitamina iz grupe B nastaje bolest pelagra.
Proljev može nastati i zbog poremećaja u radu žlijezda u unutrašnjosti tijela koje svoje sokove puštaju direktno u krv (endokrine žlijezde), kod bolesti štitne žlijezde (tireotoksikoza) i nadbubrežne žlijezde (Addisonova bolest).
Zbog oslabljenoga rada srca dolazi do otežane cirkulacije krvi u venama, i time do slabije opskrbe crijeva kisikom, što izaziva proljev.
Proljev nastaje i kada je otežano prolaženje crijevnoga sadržaja kroz crijeva. Djelomično zatvaranje crijeva može biti izazvano stranim tijelom u crijevima, tumorima, stiskanjem crijeva zbog ožiljaka poslije upala ili operacija u trbušnoj šupljini; tada se izmjenjuje kronični zatvor stolice s kroničnim proljevom; količina stolice je mala, stolica je tekuća, s mnogo sluzi, koji put ima i gnoja; javljaju se tzv. jutarnji proljevi. Dugotrajne proljevaste stolice, ako sadrže krv, sluz i gnoj, mogu biti izazvane rakom debeloga crijeva, koji je jedan od najčešćih tumora ljudskoga tijela.



Pregled završnoga dijela debelog crijeva pomoću posebnoga aparata rektoskopa važna je pretraga kojom se otkriva rak debeloga crijeva. Tri četvrti-ne svih tumora debeloga crijeva nalaze se u dosegu rektoskopa
Postoje i nervozni ili neurogeni proljevi. Uzroci mogu biti osjećaji neugode, bijesa, straha, bola. Centar autonomnoga živčanoga sustava, koji upravlja radom crijeva, u uskoj je vezi s onim dijelovima mozga u kojima čovjek doživljava svoje osjećaje (emocije). Zbog toga jak psihički nadražaj dovodi do prenadraženosti parasimpatikusa, tj. živaca koji ubrzavaju rad crijeva, što može izazvati pojačano lučenje sluzi u debelom crijevu. Napadi »nervoznih proljeva« mogu se javljati povremeno s kraćim ili dužim stankama. Kada nemaju proljeva, takvi bolesnici mogu jesti svaku hranu bez ikakvih posljedica.
Kroničan proljev može biti izazvan ulceroznim kolitisom, rijetkom bolešću nepoznata uzroka. To je upala sluznice debeloga crijeva praćena sitnim oštećenjima, vrijedovima, na sluznici, slično čiru na želucu. U najtežim slučajevima, oštećenje zahvaća velike površine sluznice, a broj stolica može doseći i 20 dnevno. Proljev može biti praćen grčevima u trbuhu. U stolici se vidi krv, sluz, katkad i gnoj. Koji put je krvarenje jedini znak bolesti. Krv može biti ispremiješana sa stolicom kao veći ili manji ugrušak. Napadi proljeva traju 10 do 12 dana, zatim nastaje poboljšanje. Bolest je dugogodišnja i često praćena smetnjama: promenljivim temperaturama, laganim bolovima u trbuhu, naponima, slabokrvnošću,
živčanom razdražljivošću. Smatra se da je psihički faktor (emocionalni stres) važan uzrok ove bolesti.
Sluzavo-krvavi proljevi prate i bolest koja se zove amebijaza. Uzročnik je parazit (entameba histolitika), koja se poput drugih crijevnih zaraza, prenosi od a bolesnoga na zdravog čovjeka. To su grizlice na debelom crijevu, pa se u stolici osim sluz i nalazi i krv. Proljev traje nekoliko dana, nakon čega nastaje zatvor stolice nekoliko dana. Koji put podsjeća na dizenteriju; mogu se javiti i drugi znaci bolesti: umor, bol u zglobovima, povećana temperatura.
Danas 20 posto svih ljudi na svijetu boluje od te bolesti. Tuberkuloza crijeva izaziva sluzavo-krvave proljeve i obično je udružena s plućnom tuberkulozom. I mnoge druge upale u crijevima izazivaju kronične proljeve: upala slijepoga crijeva, žučnoga mjehura, gušterače.

Dr. Valent Vnuk
KUĆNI LIJEČNIK DIJAGNOSTIČAR
Zagreb 1982;

Postupak prilikom akutnoga trovanja hranom

Često je dovoljno dan-dva pripaziti na način prehrane, i proljev će ubrzo prestati. Koji put je potrebno izostaviti dva-tri obroka hrane, a nakon toga uzeti lako probavljivu hranu u manjim i češćim obrocima:
prežganu juhu, pire krumpir. Za to vrijeme valja uzimati dovoljno teku-ćine, ali bez šećera: čaj sa saharinom, običnu vodu. Ne treba uzimati, na nagovor susjeda, lijekove, npr. antibiotike. Lijekove može propisati samo liječnik.
Ako je proljev praćen povišenom tjelesnom temperaturom, povraćanjem, grčevima u trbuhu ili nekim drugim znakom, tada je liječnički pregled prijeko potreban.
Ako se posumnja na trovanje hranom, već kod prvih znakova bolesti valja izazvati povraćanje kako bi se otrovani sadržaj što prije izbacio iz tijela. Povraćanje se može izazvati nadraživanjem mekoga nepca prstom. Svako trovanje hranom zahtijeva bolničko liječenje.

Dr. Valent Vnuk
KUĆNI LIJEČNIK DIJAGNOSTIČAR
Zagreb 1982;

Proljev kod djece i odraslih

Rijetko koji simptom bolesti ima u narodu toliko različitih naziva kao proljev. Proljev (dijareja) naziva se napoljica, driska, driskavica, otvor, srećka, blijanje, krupa. Pučka tumačenja i krive predodžbe o uzrocima nastanka proljeva toliko su brojne, različite i duboko ukorijenjene u svijesti ljudi da predstavljaju problem za medicinsko liječenje. Liječnik je koji puti danas nemoćan u borbi protiv predrasuda.
Za mnoge ljude proljev je samo način na koji se »tijelo čisti«. 
U skladu s takvim shvaćanjem pogrešno je bilo kakvim lijekovima prekidati to »čišćenje«. Takve osobe obraćaju se liječniku tek onda kada ih njihovo »samočišćenje organizma« onesposobi za rad. Za neke ljude proljev je samo »prehlada«, dok ga drugi povezuju s uzimanjem pokvarene hrane.
Postoje različita shvaćanja, često i među školovanim ljudima, o tome što treba nazvati proljevom, da li samo više od 3 stolice dnevno, zatim da li je proljev svaka vodenasta stolica, ili je bitan broj stolica u toku dana?
Proljev je suviše tekuća, vodenasta, neformirana stolica koja nastaje zbog brzoga ispražnjivanja sadržaja crijeva; proljevom se može nazvati samo jedna tekuća ili polutekuca stolica dnevno, dok ni nekoliko stolica dnevno nisu proljev ako su te stolice normalne čvrstoće (konzistencije).

Uzroci proljeva mogu biti različiti: promjene i poremećaji u crijevima, opći poremećaji u tijelu. 
Da bi se mogli shvatiti međusobno različiti uzroci proljeva, potrebno je znati kako rade crijeva.
Crijeva se mogu samostalno gibati, pokretati. U stijenci crijeva nalazi se splet živaca koji su odgovorni za samostalan rad crijeva. To znači : kada bismo iz tijela uzeli jedan odsječak crijeva i stavili ga u posudu vode s nešto malo kuhinjske soli, tada bi se u toj tekućini crijevo još jedno vrijeme gibalo bez obzira što je lišeno svake veze s organizmom.
Prema tome, podražaj za pokretanje crijeva može potjecati iz samih crijeva. Na primjer: veća količina hrane dovest će do rastezanja tankoga crijeva, a to će biti podražaj za sporije kretanje kako bi se sva hrana mogla razgraditi. Kemijski podražaji mogu znatno ubrzati te valovite crijevne pokrete.
Međutim, taj samostalni rad crijeva ipak je ograničen.
Na crijeva djeluju i živci autonomnoga živčanog sustava, tj. živčevlje koje radi nezavisno od čovjekove volje. Nadražaj tih živaca, simpatikusa i parasimpatikusa, može ubrzati ili usporiti crijevno gibanje. Centar autonomnoga živčanog sustava nalazi se u mozgu i povezan je brojnim živčanim nitima ne samo s ostalim dijelovima mozga nego i s ostalim organima u tijelu. Sada će biti razumljivo zašto proljev može izazvati duševno uzbuđenje ili bolesne promjene u žlijezdama tijela.
Brzina prolaza hrane kroz crijeva normalno je takva da omogući razgradnju hrane i upijanje hranjivih tvari u krv. Ovisno o vrsti hrane, potrebno je 1 do 3 dana da progutana hrana prođe čitav probavni sustav i da se kao neprobarljivi ostatak, kao izmet, odstrani iz tijela. Kada je prolaženje hrane crijevom ubrzano do te mjere da se ne može stvoriti normalna stolica, nastaje proljev.
Proljev može nastati zbog toga što je nadražen čitav probavni sustav; tada je posljedica ubrzanoga rada želuca, tankoga i debelog crijeva. No, može biti nadraženo samo tanko i debelo crijevo, ili može doći do proljeva samo zbog ubrzanoga rada debeloga crijeva.
Proljev se može javiti naglo, akutno, i prestati nakon nekoliko dana. U većini slučajeva praćen je povišenom tjelesnom temperaturom, povraćanjem, mučninom, gubitkom apetita, glavoboljom, grčevima u trbuhu, promjenama na koži.
Proljev može trajati mjesecima i godinama. U takvim slučajevima govori se o dugotrajnom ili kroničnom proljevu.

Dr. Valent Vnuk
KUĆNI LIJEČNIK DIJAGNOSTIČAR
Zagreb 1982;
Opisi bolesti i mogući načini liječenja namijenjeni su isključivo informiranju i zdravstvenom prosvjećivanju opće populacije, te nipošto ne zamjenjuju liječničku dijagnozu ili liječenje.
Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem liječniku.
Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stručnih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave liječenjem.
Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg liječenja -
Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!

Oznake

Alkoholizam ANEMIJA ANEMONE HEPATICA Antidoti AORTA ARCTIUM LAPPA ARCTOSTAPHYLOS UVA URSI ARNICA MONTANA Arnika ARTEMISIA ABSINTHIUM ASARUM EUROPAEUM ASPERULA ADORATA Badalj Bela Cemena Bela Omela Beli Trn BETULA PENDULA Bešika Bijela Imela Bikovi Blagovanj Blaženi Čkalj Bobica Bogiša Bohinjski Mah BOL BOLESTI ORGANA ZA DISANJE Boliglava Borovica Obična Borovnica Božikovina Brdanka Brdnja Bresina Breza Brin Brina Bubrezi Bulka Buvač CALENDULA OFFICINALIS CALLUNA VULGARIS CAPSELLA BURSA-PASTORIS CARUM CARVI CENTAUREA CYANUS CETRARIA ISLANDICA CHELIDONIUM MAIUS CHRYSANTHEMUM CINERARIIFOLIUM Cimbola Cingola Cmilj CNICUS BENEDICTUS CONVALLARIA MAJALIS CORIANDRUM SATIVUM CRATAEGUS OXYACANTHA CREVA CREVNI PARAZITI Crni Sljez Crveni Glog Crveni Mak Dalmatinski Buhač DATURA STRAMONIUM DEBELO CREVO Decije bolesti Despik DIGITALIS PURPUREA Dijabetes DISANJE I POREMEĆAJI Divizma Obična Divji Majaron Divji Slezenovec Divlji Mak Divlji Mažuran Dišeča Perla Dišeča Vijolica Dobričavka Dobričica Dremovac DRHTANJE I TRZANJE DRYOPTERIS FILIX - MAS Dugolisna Bokvica DUŠEVNE BOLESTI DVANAESTOPALAČNO CREVO EQUISETUM ARVENSE ERYTHRAEA CENTAURIUM EUPHRASIA OFFICINALIS Fenja Fijolica FILIPENDULA ULMARIA FOENICULUM VULGARE FRAGARIA VESCA Gamilica GENTIANA LUTEA GEUM URBANUM Gladež Gladiš Gladiška GLAVOBOLJA GLECHOMA HEDERACEA Glistovnica GLJIVE i PEČURKE Glogovina GOJAZNOST Gorka Djetelina Gorka Kitica Gorki Pelin Gorki Trolist Gornik Gorov Cvijet Gorčika Gosja Trava Gospina Trava Grebnik Griževnjak GRKLJAN Grozda Trava Grozničarka GRČEVI Grčica Gusumača GUTANJE I POREMEĆAJI Guščija Trava HELICHRYSUM ITALICUM HERNIARIA GLABRA HIRURŠKA OBOLJENJA Hoću-Neću Hvošč HYPERICUM PERFORATUM HYSSOPUS OFFICINALIS ILEX AQUIFOLIUM Imela INULA HELENIUM Islandska Mahovina Islandski Lišaj ISPLJUVAK Izop Ižop Jagorčevina Jarebika Javor JEDNJAK Jerebika JETRA Jetrenka Jetrnik JUNIPERUS COMMUNIS Kadulja Kamen u žuči Kamilica Kamomila Kantarion Karum Kaćunak Kačin Drač KAŠALJ KIHANJE Kilavica Kim Kimelj Kimien Kimin Kičica Kleka Klinčić Komin Komorač Konjski Rep Konjsko Kopito Kontracepcija Kopitac Kopitnik Kopitnjak Kopitnjačić Kopito Koprov Koriander Korijandar KOSA Kositrena Trava Koturac KOŠTANA SRŽ Košutnik KOŽA I PROMJENE Krajnici Kravski Korijen Krkavina Krušina KRV KRVARENJA Krvavi Mliječnik Krvavka KRVNA SLIKA KRVNE BOLESTI KRVNI SUDOVI KRVNI TLAK I PROMJENE Kukovec Kumin Kuminak Kužnjak Lapuh LAURUS NOBILIS Lavanda Lavandula LAVANDULA OFFICINALIS Lavorika Lazarkinja Mirisna Lecjan LEKOVITO BILJE LEKOVITO BILJE U NARODNOJ MEDICINI Lepuh LEUKEMIJA Levanda LICE LIJEČENJE HEMOROIDA LIMFNI ORGANI Lincura Ljoskavac Ljubica Ljubica Mirisna Ljubičica Lovor Lovorika Macina Trava Mak Turčinak Malina MALOKRVNOST MALVA SILVESTRIS MARRUBIUM VULGARE Marulja Maslačak Mastlica Matičnik Matičnjak MATRICARIA CHAMOMILLA Medenka Medunika Medveđe Grožđe Medvjedica Medvjetka Mehurica Melisa MELISSA OFFICINALIS Menegled MENTHA PIPERITA MENYANTHES TRIFOLIATA Metlica Međveđe Uši Milica Miloduh Milogled Mirisni Broć Mlečac Mliječnjak Modar Cvet Modra Ljubica Modrocvet MOKRAĆA I PROMJENE Mokraćni Organi MOKRENJE Moravka Morač Močvirski Oslad Mravinac Mukinja Muška Paprat Naprstak Naprstec navadna breza Navadna Kukavica Navadni Glog Navadni Regrat Navadno Brinje Navala Nebeski Cvijet Nega Bolesnika NEGA I ISHRANA ODOJČETA NERVNA OBOLJENJA NESANICA NESVJESTICA Neven Njivska Preslica NOS Novorođenče Obična breza Obični Kaćun ODUZETOST DIJELOVA TIJELA Oman Biljka ONONIS SPINOSA Opernik Oputina ORCHIS MORIO ORGANI ZA KRVOTOK ORIGANUM VULGARE Oslad Osmač OTOK OTROVANJA OVISNOSTI Ovnak Ozkolistni Trpotec OZLJEDE Očajnica OČNE SMETNJE I SMETNJE VIDA Ožepek PADAVICA PANKREAS (GUŠTERAČA) PAPAVER RHOEAS Paprat Paprena Metvica Paprika Pasja Lijeska Pasja Trava Pastirska Torbica Pelen Pelin Perunika PHYSALIS ALKEKENGI Pitoma Nana Pitomi Kim Planinska Mahovina Planinski Mah PLANTAGO LANCEOLATA Plavica Plavka Plavulja Pljuskavac PLUĆA Podbjel Podponec PODRIGIVANJE Pogančeva Trava Poljska Preslica Poljski Mak POLNE BOLESTI Polska Preslica Polski Kim POLYGONUM AVICULARE POLYPODIUM VULGARE POTENTILLA ANSERINA POVRAĆANJE Prava Rdeča Jagoda Pravi Blaženak Primorski Vrisak PRIMULA OFFICINALIS Priputnica PRIVIĐANJE PROLJEV PROMUKLOST Prostata PROŠIRENE VENE Prvenec Ptičja Trava Ptičji Dresen PULS I PROMJENE Purpelica Pustikara Crvena Pčelinja Ljubičica Pčelinja Metvica Radič Raman Rastavič Ravent Različak Različak Barličak Razvoj deteta Regvat Repinec Repuh REUMATIČNA OBOLJENJA RHAMNUS FRANGULA Romunika ROSMARINUS OFFICINALIS Rosomača Rosopas Obični Rožmarin Rusa Biljka Rusmarin Rusomača Ružmarin Sabljica Sabljić Salep Samobajka SANICULA EUROPAEA SATUREIA MONTANA SAVETI ZA RAZNE BOLESTI SIMPTOMI BOLESTI Sipan Sirištara Žuta Sitnica Sladič Sladka Koreninica Slatka Bujad Slatka Paprat Slatki Korijen Slatki Кораg SLEZINA Slezovača SLINJENJE Sliz SLUH I POREMEĆAJI Smetlika Smetnje govora Smilj Smilje Smilčec Smokvica Smrdljika Smrduša Smreka SORBUS AUCUPARIA SPOLNE SMETNJE Sračica SRCE SRČANA OBOLJENJA I MANE SRČANE ARTERIJE SRČANE SMETNJE Srčanik Steža STOLICA I PROMJENE STRAH Suručica SVRBEŽ Tamjanac Tamjaniče TANKO CREVO TARAXACUM OFFICINALE Tarčužak Tatula Tavžentroža Temjaniče TEMPERATURA TIJELA I PROMJENE Tetrljan THYMUS VULGARIS Timijan Titrica Torbičica Trava od Kile Trava od Žutice TRBUŠNA DUPLJA Trokrpa Troskot TROVANJA TRUDNOĆA Tuberkuloza TUSSILAGO FARFARA UJEDI I UBODI OTROVNIH ŽIVOTINJA UMOR Uskolisni Trputac USTA UTAPLJANJE Uzgoj Ljekovitog Bilja Velika Trava Veliki Korijen Veliki Sljez Venja Vidac Vidova Trava VIOLA ODORATA VISCUM ALBUM Vladisavka VODENA BOLEST Vodena Djetelina Vranak Vranilova Trava Vranilovka Vrijesak Vris VRTOGLAVICA ZARAZNE BOLESTI ZATVOR STOLICE ZAŠTITA DECE Zdravlje dece ZDRAVLJE ZENE Zelenika Zečja Stopa Zečji Trn Zlatenica Zlati Grmiček Zmijino Grožđe Zmijino Mlijeko ZNOJENJE Znojenje i znoj Čičak Biljka Čkalj Đul Đurđevak Đurđica Šentjanževka Šikalina Šmarnica ŠTITNA ŽLEDA ŠTITNA ŽLEZDA ŠTUCANJE Šumarica Jetrenka Šumska Jagoda Šurje Žabljak Žalfija Žavnik ŽDRELO ŽELUDAC Ženska Bokvica ŽEĐ ŽGARAVICA Žitni Mak Žitnica ŽLEZDE SA UNUTRAŠNJIM LUČENJEM ŽUTICA ŽUČNA KESA Велики Народни Лекар ОБОЉЕЊА МОКРАЋНИХ ОРГАНА ОБОЉЕЊА ОРГАНА 3A ВАРЕЊЕ ОБОЉЕЊА СРЦА И КРВНИХ СУДОВА ОБОЉЕЊА ЈЕТРЕ (ЦРНЕ ЏИГЕРИЦЕ) И ЖУЧНИХ ПУТЕВА